Milan Gutović: Ako želimo uspjeti, moramo se riješiti tipova kao što je Šojić

Svi znaju Šojića, citiraju njegove najpopularnije rečenice, uveseljava različite generacije kroz parodiju lica koji obnašaju određene funkcije u društvenom i političkom životu. Gutović nam je jednostavno objasnio kako je poznati lik išao kroz vrijeme.

Ona država je znala gdje je granica Šojiću

“Priča ne počinje od tih ljudi, već od lika Šojića. Da je samo priča bila bi lijepa, ali pošto je istina, ona je groteskna i loša, ružna priča o sudbini jednog naroda. Šojić je bio predstavljen kao mali, bijedni direktor, jednog malog, bijednog preduzeća. To preduzeće bilo je čerupano i guljeno od njega, kako je on to znao. Uspijevao je da zadovolji apetite ručkom, večerama, sitnim, malim drpanjima. Tu se on zaustavljao, jer je bila takva država. Da je imao veći cilj od toga, on bi završio u zatvoru. Domen njegove štetnosti je bio tu, država je bila zdrava, on dalje nije mogao. Taj čovjek, ako se to može nazvati čovjekom, simbol jednog tipa nije se dalje razvijao, ali je država padala. Kako je država padala njegov status je bio sve veći. On je danas u skupštini, jer je država toliko pala, da je jedan najobičniji virus dio skupštine”, kratko je prošao kroz tridesetak naših godina.

Nova predstava dobija dodatni zaplet.

Šešelj kaže da bi na izborima Šojić uzeo 15 posto

“Predstava koju sada igram je nešto više od toga. Šojić se sada ne kandiduje kod naroda, jer zna da se narod ništa ne pita. On se kandiduje kod Evropske unije da ga ona postavi da bude nešto ovdje. Jer zna da država ne postoji, da je ovo banana. Političari imaju iluziju da vladaju, Šojić nema nikakvu iluziju. Demokratija i ne postoji, postoji iluzija koja njima omogućava da vladaju. Da izbori nešto mogu da promijene, odmah bi bili ukinuti, od vlasti naravno”, govori nam Gutović kroz jednu preciznu i surovu društvenu kritiku.

Nismo mogli da ne spomenemo i aktuelne izbore, te kandidate koji ukaze u politički ring, skoro kao Šojić.

“Mi kao narod nemamo neke posebne mehanizme za borbu protiv idiotizma kojem smo osvojeni. Protiv toga mi nemamo oružja, pa je možda neki Preletačević jedino oružje u rukama naroda, da se naruga na ovaj način. To su sve ‘ukrađene ličnosti’ od Šojića. Šešelj je jednom rekao da kad bi se ja Milan Gutović kao Šojić prijavio na izborima da bih imao minimalno 15 posto, to znači da bih bio drugi. Ako je to tako, koje su onda šanse ovim ozbiljnim političarima”, nastavio je naš sagovornik.

Cilj svakog društva treba biti oslobađanje od Šojića

Ipak, nije sve tako crno postoje i šanse, pa Gutović kaže: “Pred ovim prostorima se pruža neka šansa jer je činjenica da su velike sile digle ruke od nas, da nismo više u fokusu. Da veliki puste nas male, da dušom dahnemo. Naše šanse postoje na svim poljima ako se oslobodimo tipova kao što je Šojić. Mi znamo da su ti vrijedni i dobri ljudi nezaštićeni, nježni, da kad neko im samo nešto ružno kaže da će ustati i otići. Njih treba da se njeguje, zato postoji vlast, da zaštiti dobre i poštene ljude od degenerika koji ih okružuju”.

Ljudi odlaze, ali i kad odu ne promijene mnogo šta.

“I oni koji se spakuju i odu, ništa ne promijene, promijene samo vrstu i kvalitet bijede. Problemi drugdje su modifikovani, ali isti. Ja danas živim isto, jer živim od svog rada, ne živim od tuđeg. Mi smo države starih ljudi, pune su sale, dolaze stari ljudi, mladi odlaze vani, to se vidi”, kaže naš sagovornik.

Šojić šalom omotava poneko zrnce mudrosti

Otvoreno govori da ne želi da se grebe na staru slavu, insistira da se njegove današnje predstave procjenjuju na osnovu onog što se danas vidi, ne na osnovu sjećanja na ono što je bilo nekad.

Cilj lika kao što je Srećko Šojić nije samo da nasmijava mase, krije se tu i pokoje zrnce mudrosti.

“Ako čovjeka obasipaš samo mudrošću, taj čovjek neće doći u pozorište. Mudrost trebate omotati u nešto da bi se lakše uzelo, kao što psu omotate pilulu u nešto, da on i ne zna da pije pilulu. Najbolji način da prodate mudrost je da je umotate u šalu. Tako se ona lakše popije. Neko će se samo smijati, a možda se neko i zapita šta on to govori”, otkriva “tajnu” Lane Gutović.

Šojić u Briselu

Vrijeme prolazi, sve se mijenja, tako i Šojić ima nove ambicije. Pitali smo Gutovića gdje svog omiljenog lika vidi u budućnosti.

“To zavisi od države, ako ona bude propadala kao što propada Evropska unija on će biti predsjednik neke međunarodne organizacije. Ako se društvo bude nastavilo srozavati možemo očekivati veliki napredak Šojića. Mislim da je mjesto Šojića u Evropskom parlamentu, ja tako gledam na EU. Katalonskom predsjedniku je mjesto u zatvoru jer je probao odvojiti parče zemlje koja hrani ove lezihljeboviće, njemu je mjesto u zatvoru jer ruši ustaljenu praksu, a Šojiću je izgleda budućnost u Evropskoj uniji”, kaže nam vizionarski.

Nekad nije gledanost TV programa bila jedini kriterij

Povlačeći stalne paralele na nekad i sad dotakli došli smo i do realitya.

“Nekad je bila šala da Jugoslavija ima 20 miliona nepismenih, dva miliona polupismenih i sve ostalo su akademici. To je bila samo šala, ali je postojala televizija čiji su dijelovi programa imali zadatak od države da ljude opismene, educiraju. Urednici tih programa su bili profesori, akademici. Ti programi nisu donosili pare, jer se to nije baziralo na tim vrijednostima. Kad smo promijenili zemlju novac je postao glavni, svi su zaboravili da mediji trebaju imati i funkciju obrazovanja i uzdizanja masa. Svi urednici koji su bili pametni su izgubili posao jer ne mogu napraviti program koji će imati najveću gledanost i koji će donositi pare. Tad je televizija izgubila taj edukativni dio, ali je dobila reality i urednike koji znaju gdje se mogu naći djevojke i momci za takav program. Oni prvi urednici to nisu znali, oni nisu znali u kojim to rupama se nalaze kadrovi za ove nove emisije”, poentirao je na kraju.